Uncategorized

Specifična kombinacija dva probiotička soja može doprinijeti kraćem trajanju dijareje povezane s antibioticima

31 Jula, 2026

Smatra se da dijareja povezana s primjenom antibiotika (AAD) nastaje usljed disbioze crijevnog mikrobioma izazvane antibioticima,¹ odnosno promijenjenog odnosa velikih bakterijskih taksona i smanjene raznolikosti mikrobiote.² Kliničke studije su pokazale da suplementacija kombinacijom probiotičkih sojeva Lactobacillus acidophilus LA-5® i Bifidobacterium BB-12® – u nastavku označenih zaštićenim nazivima LA-5® i BB-12® -može biti učinkovita u smanjenju težine i trajanja dijareje povezane s primjenom antibiotika.³,⁴

DOKUMENTOVANE ČINJENICE

Kako održavati zdrave navike pražnjenja crijeva:

Strain:	Lactobacillus acidophilus, LA-5^® & Bifidobacterium, BB-12^{® 3}
Potency:	4 milijarde CFU dnevno od svakog soja³³
Trajanje primjene:	Primjenu LA-5® i BB-12® započeti istog dana kada se započinje terapija antibioticima, nastaviti sedmicu dana duže od trajanja antibiotske terapije, a probiotički proizvod konzumirati nekoliko sati nakon uzimanja antibiotika.³

Činjenica

AAD je blaga, samolimitirajuća dijareja koja se javlja pri upotrebi antibiotika.^{5, 6}

Antibiotici često uzrokuju neželjene gastrointestinalne efekte

Terapija antibioticima često uzrokuje neželjene gastrointestinalne efekte, koji mogu varirati od blage i prolazne dijareje do rijetkih, životno ugrožavajućih infekcija.⁶,⁸ Ovaj efekat naziva se dijareja povezana s primjenom antibiotika i javlja se kada antibiotici izazovu disbiozu u crijevnom traktu, što potencijalno može dovesti do prekomjernog razmnožavanja štetnih bakterija iznad njihovog uobičajenog broja.⁹

AAD se definiše kao dijareja povezana s izloženošću antibioticima, bilo tokom same antibiotske terapije ili u periodu do osam sedmica nakon njenog prekida. Simptomi AAD-a uključuju česte vodene stolice i grčevite bolove u stomaku.¹⁰,¹¹

Činjenica

AAD nastaje usljed promjena u sastavu i funkciji crijevnog mikrobioma.¹

Probiotici mogu pomoći u obnovi mikrobioma i smanjenju rizika od AAD-a

Probiotički sojevi BB-12® i LA-5® ispitivani su u kliničkim studijama i pokazali su učinkovitost u smanjenju trajanja dijareje povezane s primjenom antibiotika.³,⁴ Smatra se da ova dva probiotička soja ostvaruju ovaj povoljni efekat djelovanjem na disbiozu putem baktericidnog djelovanja, odnosno tako što probiotičke bakterije konkurišu štetnim bakterijama proizvodnjom supstanci koje su toksične za patogene.²⁰,²¹,²² Probiotički sojevi BB-12® i LA-5® također pomažu u poboljšanju imunološkog odgovora jačanjem Th1 odgovora,²³,²⁴ čime se organizmu omogućava bolja sposobnost borbe protiv novih virusnih i bakterijskih infekcija.

Klinička studija pokazala je da probiotički sojevi BB-12® i LA-5® mogu smanjiti trajanje AAD-a

Randomizirana, dvostruko slijepa, placebom kontrolisana, multicentrična klinička studija ispitivala je učinkovitost sojeva LA-5® i BB-12® u prevenciji AAD-a.³ Odraslim osobama uključenim u studiju propisana je sedmodnevna terapija oralnim antibiotikom, cefadroksilom ili amoksicilinom, uz suplementaciju placebom ili probiotičkom kombinacijom LA-5® i BB-12®, pri čemu je svaki soj primjenjivan u dozi od 4 milijardi CFU dnevno. Intervencija je započeta istog dana kada i antibiotska terapija, a nastavljena je još sedam dana nakon završetka terapije antibioticima.³

AAD se javio kod 10,8% ispitanika u probiotičkoj grupi i kod 15,6% ispitanika u placebo grupi (p=0,19). Iako učestalost AAD-a nije bila statistički značajno različita, trajanje AAD-a bilo je značajno kraće u probiotičkoj grupi u odnosu na placebo grupu: dva dana naspram četiri dana (p=0,01).³

Pored toga, analiza podgrupe ispitanika koji su prijavili AAD pokazala je da se teška dijareja, odnosno vodene stolice, javila kod 96% ispitanika u placebo grupi, u poređenju sa samo 31,6% ispitanika u probiotičkoj grupi (p<0,001).³

Činjenica

Liječenje AAD-a uključuje potporne mjere i prekid primjene antibiotika.⁷

Razmotrite suplementaciju probioticima tokom terapije antibioticima

Terapija antibioticima narušava mikrobiom i može dovesti do prekomjernog rasta patogenih bakterija. To često rezultira razvojem dijareje povezane s primjenom antibiotika. Kliničke studije sugerišu da suplementacija probiotičkim sojevima BB-12® i LA-5® može pomoći u smanjenju trajanja AAD-a.³,⁴

Za više informacija o probiotičkim sojevima kompanije Chr. Hansen i smanjenju rizika od dijareje kod djece, kliknite ovdje.

CFU: jedinica koja označava broj živih mikroorganizama sposobnih za formiranje kolonija.

LA-5® i BB-12® su registrovani zaštitni znakovi kompanije Chr. Hansen A/S.

Članak je namijenjen isključivo u informativne svrhe u vezi s probioticima i ne sugeriše da je bilo koja supstanca navedena u članku namijenjena za dijagnosticiranje, liječenje, ublažavanje, tretman ili prevenciju bilo koje bolesti.

Nazivi bakterija

Podaci korišteni za izradu ovog članka zasnivaju se na naučnim studijama koje se odnose na različite taksonomske rangove bakterija. Što je taksonomski nivo viši, bakterije su raznovrsnije, a njihova funkcija se može opisati s manje detalja. Korištenje viših taksonomskih rangova može biti rezultat potrebe za sažimanjem, ali i nemogućnosti da se, uz metode testiranja dostupne u to vrijeme, identifikuju specifičnije bakterije.

Osim toga, zbog naglog razvoja znanja o bakterijama posljednjih godina, mnoge bakterije su reklasificirane. Oba ova faktora mogu otežati praćenje toka naučnih otkrića.

Lactobacillus acidophilus, LA-5^®

Probiotički soj Lactobacillus acidophilus LA-5^® pokazao je koristi, naprimjer, za gastrointestinalno zdravlje kada se koristi u kombinaciji sa Bifidobacterium BB-12^®.

LA-5^® i BB-12^® su zaštitni znakovi kompanije Chr. Hansen A/S.

Reference:

Francino MP. Antibiotics and the Human Gut Microbiome: Dysbioses and Accumulation of Resistances. Front Microbiol. 2016;6:1543-. (PubMed)
Walker WA. The importance of appropriate initial bacterial colonization of the intestine in newborn, child, and adult health. Pediatr Res. 2017;82(3):387-95. (PubMed)
Chatterjee S, et al. Randomised placebo-controlled double blind multicentric trial on efficacy and safety of Lactobacillus acidophilus LA-5 and Bifidobacterium BB-12 for prevention of antibiotic-associated diarrhoea. J Assoc Physicians India. 2013;61(10):708-12. (PubMed)
de Vrese M, et al. Probiotic lactobacilli and bifidobacteria in a fermented milk product with added fruit preparation reduce antibiotic associated diarrhea and Helicobacter pylori activity. J Dairy Res. 2011;78(4):396-403. (PubMed)
Szajewska H, et al. Probiotics in the prevention of antibiotic-associated diarrhea in children: a meta-analysis of randomized controlled trials. J Pediatr. 2006;149(3):367-72. (PubMed)
Allen SJ, et al. Lactobacilli and bifidobacteria in the prevention of antibiotic-associated diarrhoea and Clostridium difficile diarrhoea in older inpatients (PLACIDE): a randomised, double-blind, placebo-controlled, multicentre trial. Lancet. 2013;382(9900):1249-57. (PubMed)
Giannelli FR. Antibiotic-associated diarrhea. Journal of the American Academy of PAs. 2017;30(10):46-7. (PubMed)
Coté GA, Buchman AL. Antibiotic-associated diarrhoea. Expert Opin Drug Saf. 2006;5(3):361-72. (PubMed)
Agamennone V, et al. A practical guide for probiotics applied to the case of antibiotic-associated diarrhea in The Netherlands. BMC Gastroenterol. 2018;18(1):103. (PubMed)
McFarland LV, Goh S. Preventing pediatric antibiotic-associated diarrhea and Clostridium difficile infections with probiotics: a meta-analysis. World Journal of Meta-Analysis. 2013;1(3):102-20. (Source)
Alam S, Mushtaq M. Antibiotic associated diarrhea in children. Indian Pediatr. 2009;46(6):491-6. (PubMed)
Koo H, et al. Individualized recovery of gut microbial strains post antibiotics. NPJ Biofilms and Microbiomes. 2019;5(1):30. (PubMed)
Palleja A, et al. Recovery of gut microbiota of healthy adults following antibiotic exposure. Nat Microbiol. 2018;3(11):1255-65. (PubMed)
De La Cochetiere MF, et al. Resilience of the dominant human fecal microbiota upon short-course antibiotic challenge. J Clin Microbiol. 2005;43(11):5588-92. (PubMed)
Dethlefsen L, et al. The Pervasive Effects of an Antibiotic on the Human Gut Microbiota, as Revealed by Deep 16S rRNA Sequencing. PLoS Biol. 2008;6(11):e280. (PubMed)
Jakobsson HE, et al. Short-term antibiotic treatment has differing long-term impacts on the human throat and gut microbiome. PLoS One. 2010;5(3):e9836. (PubMed)
Jernberg C, et al. Long-term impacts of antibiotic exposure on the human intestinal microbiota. Microbiology. 2010;156(Pt 11):3216-23. (PubMed)
Nasiri MJ, et al. Clostridioides (Clostridium) difficile infection in hospitalized patients with antibiotic-associated diarrhea: A systematic review and meta-analysis. Anaerobe. 2018;50:32-7. (PubMed)
Sugden R, et al. Combatting antimicrobial resistance globally. Nature Microbiology. 2016;1(10):16187. (PubMed)
Martins FS, et al. Comparative study of Bifidobacterium animalis, Escherichia coli, Lactobacillus casei and Saccharomyces boulardii probiotic properties. Arch Microbiol. 2009;191(8):623-30. (PubMed)
Fooks LJ, Gibson GR. Mixed culture fermentation studies on the effects of synbiotics on the human intestinal pathogens Campylobacter jejuni and Escherichia coli. Anaerobe. 2003;9(5):231-42. (PubMed)
Tabasco R, et al. Lactobacillus acidophilus La-5 increases lactacin B production when it senses live target bacteria. Int J Food Microbiol. 2009;132(2-3):109-16. (PubMed)
Lopez P, et al. Distinct Bifidobacterium strains drive different immune responses in vitro. Int J Food Microbiol. 2010;138(1-2):157-65. (PubMed)
Sheikhi A, et al. Probiotic Yogurt Culture Bifidobacterium animalis subsp. lactis BB-12 and Lactobacillus acidophilus LA-5 Modulate the Cytokine Secretion by Peripheral Blood Mononuclear Cells from Patients with Ulcerative Colitis. Drug Res (Stuttg). 2016;66(6):300-5. (PubMed)